Masti

Masti se nalaze u životinjskim i biljnim stanicama u obliku organskih spojeva, tzv. lipid.


Masti imaju mnoge važne funkcije:

•  Važne su rezerve energije jer imaju dvostruko veću kalorijsku vrijednost od ugljikohidrata.
•  Omogućavaju izolaciju i elastićnost tkiva.

 Masti sadrže molekule masnih kiselina i mogu biti zasićene ili nezasićene, ovisno o kemijskoj strukturi.
- Zasićene su masti krute, a ne zasićene tekuće.

Masne kiseline obavljaju tri glavne funkcije u ljudskom organizmu:

1. Nužan su sastojak membrana koje okružuju svaku stanicu pa propuštaju prolazak određenih supstancija u stanice i iz stanica.
2. Spojevi dobiveni iz masnih kiselina djeluju kao hormoni i kemijski glasnici u stanicama i između stanica, tkiva i organa.
3. Masne se kiseline pohranjuju u stanicama kao rezervno gorivo koje se razgrađuje kada organizmu treba velika količina energije.

Najbolji je primjer zasićenih masti kolesterol koji proizvodi jetra iz zasićenih masnih kiselina. Kolesterol je veoma važna supstancija za tijelo budući da je prijeko potreban sastojak staničnih membrana te sudjeluje u proizvodnji steroidnih hormona i soli žuči.
- No organizam zadovoljava potrebe za kolesterolom iz vrlo malog unosa.

U zapadnim zemljama hrana obiljuje zasićenim mastima koje se nalaze u crvenom mesu, punomasnim mliječnim proizvodima i jajima te, što je najvažnije, u prerađenoj hrani.
U tim se zemljama konzumira i vrlo malo korisnih namirnica koje obiluju vlaknima, a vlakna vežu uza se kolesterol i tako ga odstranjuju iz krvi.
- Poslijedica je takve prehrane nakupljanje velike količine kolesterola u krvi, što kroz duže vrijeme povečava rizik od začepljenja arterija (ateroskleroze) i razvoja srčanih i krvožilnih bolesti. Uznemirujeće veliki broj djece u Velikoj Britaniji pokazuje znakove rane ateroskleroze, što se može pripisati prehrani bogatoj mastima i nedostatku tjelovježbe.

Vidjeli smo da su masti važne za ljudsko zdravlje, ali da bismo spriječili razvoj bolesti, moraju biti u odgovarajučem obliku.
- Masti iz nezasićenie skupine najkorisnije su organizmu, a dijele se u dvije vrste: polinezasićene i mononezasićene.

U polinezasićene masti spada skupina tzv. esencijalnih masnih kiselina budući da ih ljudi dobivaju jedino iz hrane.
- Dobri izvori tih kiselina su riblja ulja i različita biljna ulja. Riblja ulja štite od srčanih bolesti - istraživanja su pokazala da u kulturama koje obilno konzumiraju ribu (Japanci i Eskimi) ima vrlo malo slučajeva srčanih bolesti.
Neka od tih ulja imaju i protuupalno i antialergijsko djelovanje, tako da njihov povečani unos može pomoći osobama koje pate od ekceam, psorijaze, reumatoidnog artritisa i osteoartritisa. Smatra se da neka od tih ulja štite i od nekih vrsta raka (jajnika i ceijeva).

Na ukupan unos korisnih oblika masti trebalo bi otpadati 25-30% od ukupnog dnevnog unosa kalorija.
- Prehrana koja sadrži malo ili nimalo masti, jednako je štetna kao i ona koja ih sadrži previše, iako na drugačiji način.
No kao što smo vidjeli, glavni je problem u zapadnim zemljama prekomjerno konzumiranje masti koje su "skrivene" u prerađenim namirnicama. Unos masti može se smanjiti konzumiranjem obranog ili poluobranog mlijeka ili mliječnih proizvoda koji sadrže mali udio masti, izbjegavanjem prerađenih namirnica te pripremom prehrane koja sadrži manje kalorija, primjerice kuhanjem na pari ili pečenjem na roštilju.