Bjelančevine čine osnovnu građu organizma budući da su temelj svih stanica, tkiva i organa. Sastoje se od aminokiselina, tj. krajnjih proizvoda probave bjelančevina, i u takvom su obliku u kojem ih tijelo može apsorbirati i iskoristiti. Ima dvadeset osnovnih aminokiselina koje su obično linearno raspoređene u molekulama, tzv. polipeptida. Večina se bjelančevina sastoji od više polipeptidnih lanaca u kojima je tih dvadeset aminokiselina složeno na više naćina. Uljudskom tijelu ih ima neizmjeran broj, svaka sa jedinstvenom strukturom izvedenom iz osnovnih dvadeset aminokiselina. Bjelančevine u tijelu služe kao "glasnici" (npr. hormoni), kao katalizatori u metaboličkim reakcijama (tj. enzimi), kao prenositelji i kao mjesta za pohranu.
Naše tijelo može sintetizirati 12 od 20 aminokiselina, dok ostale tzv. esencijalne aminokiseline moramo unijeti hranom. Bjelančevine se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla.
Najvažniji prirodni izvori bjelančevina biljnog podrijetla su:
- mahunarke
- integralne žitarice
- orašasti plodovi
- sjemenke
- crveno meso
- meso peradi
- ribe
- školjke
- jaja
- mlijeko
- sir
- mliječni proizvodi
Nutricionisti, međutim, preporučuju ograničeno konzumiranje crvenog mesa (jednom tjedno) budući da sadrži i visok zasićenih masti koje su štetne ako se jedu u velikim količinama. Stoga se preporučuje prehrana koja sadrži visok udio bjelančevina i mali udio zasićenih masti, primjerice mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, riba i bijelo meso peradi.
Na bjelančevine bi trebalo otpadati 10-15% ukupnog dnevnog unosa hrane, što znaći da ih svaki obrok treba sadržavati u vrlo malim količinama.
Izvrstan izvor bjelančevina su masne ribe poput:
- skuše
- harige
- sardina
- lososa
- pastrve
- inćuna
- sardele
- tune
Grah i grašak sadrže bjelančevine, ali pomažu i u snižavanju razine kolesterola u krvi.
0 komentari:
Objavi komentar